Novi Zakonski Propisi za Radne Dozvole
Radne Dozvole za Strance: Što Donose Promjene od 2025.
Otkrijte ključne promjene u zakonskim propisima za radne dozvole koje stupaju na snagu u prvom kvartalu 2025. i kako će utjecati na poslodavce i strane radnike.
Važnost Novih Propisa
Novi zakonski propisi o radnim dozvolama za strance imaju za cilj regulirati tržište rada i osigurati poštene uvjete za sve sudionike. Poslodavci će biti suočeni s dodatnim odgovornostima, ali i mogućnostima za zapošljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja. Ovi propisi također štite strane radnike od potencijalnih zloupotreba i osiguravaju im zakonit boravak u Hrvatskoj.
Često Postavljana Pitanja o Radnim Dozvolama
Kako novi propisi utječu na poslodavce?
Novi propisi zahtijevaju od poslodavaca da osiguraju financijsku odgovornost za strane radnike, uključujući troškove povratka u matičnu zemlju ako radnik odustane od ugovora.
Što se događa ako radnik prekrši ugovor?
Ako radnik prekrši ugovor, poslodavac može biti odgovoran za troškove povratka radnika u njegovu matičnu zemlju, što može financijski opteretiti poslodavca.
Kako se izdaju radne dozvole prema novim propisima?
Radne dozvole se izdaju nakon što poslodavac podnese zahtjev i osigura potrebne financijske garancije. Proces uključuje provjeru radnika i poslodavca kako bi se osiguralo poštivanje zakona.
Koje su posljedice za strane radnike?
Strani radnici koji poštuju uvjete ugovora mogu steći pravo na stalni boravak nakon pet godina, a članovi obitelji nakon četiri godine boravka u Hrvatskoj.
Kako se mogu zaštititi poslodavci?
Poslodavci mogu smanjiti rizik pažljivim odabirom radnika i osiguravanjem da su svi uvjeti jasno definirani u ugovoru o radu.
Ključne Značajke Novih Propisa
Od 1. siječnja 2025., novi zakonski propisi donose značajne promjene u zapošljavanju stranaca, s ciljem osiguravanja pravednijeg i transparentnijeg tržišta rada.
Zadužnice za Poslodavce
Uvođenje zadužnica ima za cilj spriječiti nelojalnu konkurenciju i osigurati sigurnost stranih radnika.
Financijska Održivost
Poslodavci će morati pažljivo planirati financije kako bi ispunili nove zakonske zahtjeve, uključujući potencijalne troškove povratka radnika.
Status Državljanstva
Nakon pet godina neprekidnog boravka, strani radnici mogu steći status hrvatskog državljanina, što pruža dugoročnu stabilnost.
Opširnije na Pitanja o Radnim Dozvolama
Novi Zakon o strancima stupa na snagu u prvom kvartalu 2025. godine, a regulira uvjete ulaska, boravka i rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.
Boravak državljana trećih zemalja u državi Hrvatskoj!
U okviru šengenske međuvladine suradnje uspostavljena su detaljna pravila o ulascima državljana trećih zemalja i njihovu boravku,
- na kratkotrajnom boravku mogu boraviti (do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana) s tim da se 90 dana boravka može iskoristiti jednokratno ili višekratno. U boravak do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, računa se boravak na teritoriju bilo koje od država članica šengenskog prostora,
- na privremenom boravku (do jedne godine)
- dugotrajnom boravištu (neograničeno)
- stalnom boravku (neograničeno)
za njih se uvodi fleksibilniji model zapošljavanja koji može brzo i adekvatno odgovoriti potrebi tržišta rada.
Plava karta
Plavu kartu mogu dobiti osobe koje nemaju obrazovne kvalifikacije, ali imaju stručne vještine i to isključivo u IT sektoru, s radnim iskustvom od najmanje tri godine i rokom važenja do četiri godine. U Hrvatskoj je EU plava karta regulirana Zakonom o strancima i Pravilnikom o boravku i radu visokokvalificiranih državljana trećih država. Status je privremeni boravak. Nositelj plave karte mora imati mjesečno jednu i pol prosječnu bruto plaću u hrvatskoj.
Radne dozvole
Radne dozvole za radnike trećih zemalja poslodavac je mogao ranijih godina zaključno sa krajem 2024 godine, ishoditi na period važenja do jedne godine a od 1. siječnja. 2025 godine, radne dozvole će se odobravati na rok do tri godine kao biometrijska isprava.
Kompetencije i za deficitarna zanimanja
Kod apliciranja zahtjeva za radne dozvole kod HZZ od strane poslodavaca, radnici će morati dokazati kompetencije i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza ali je bila praksa da radnici nisu raspolagali sa odgovarajućim znanjem i vještinom na radnom mjestu za koje je poslodavac ishodio radnu dozvolu. To je za poslodavce bilo štetno jer su ostajali bez radne snage unutar ugovorenih poslova, bilo je i onih koji su zbog takve radne snage plaćali penalizaciju po ugovoru naručitelja posla pogotovo u graditeljskoj djelatnosti. U ugostiteljskoj djelatnosti poslodavci su također imali bitne poteškoće u jeku turističke sezone. Zakonskom izmjenom radnici će morati dostaviti poslodavcu dokaz/potvrdu o prethodno stečenom radnom iskustvu i/ili dokaz o završenom obrazovanju.
Dodatan rad i nezaposlenost
Strani radnici će od 1. siječnja 2025 godine moći raditi dodatno i za drugog poslodavca a nakon godine dana rada u Hrvatskoj moći će promijeniti poslodavca za rad na istom radnom mjestu za koje su dobili radnu dozvolu, bez ishođenja nove. Ali novi poslodavac novi zahtjev!
Nakon isteka ugovora o radu mogu se prijaviti na HZZ i primati novčanu naknadu za nezaposlene do 60 dana, nakon ovog roka ako ne nađu novi posao gube radnu dozvolu.
Omjer već zaposlenih
Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika kod ne deficitarnih zanimanja morati će imati omjer već zaposlenih domaćih radnika 16% u odnosu na strane radnike a kod deficitarnih 8% što u praksi nije baš jednostavno. Mnogi će imati glavobolje, komentari su suvišni!
Poslodavci su morali ranijih godina zaključno sa 31.12.2024. godine, ispunjavati jedan od uvjeta Zakona o strancima; jedna osoba sa državljanstvom bilo koje članice EU mora biti u radnom odnosu 6 mjeseci na puno i neodređeno radno vrijeme. Od 01.01.2025. godine je uvjet produžen na 12 mjeseci na puno i neodređeno radno vrijeme.
Kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja
Poslodavac koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja te područja opće sigurnosti ili ima dugovanja prema državi neće moći zaposliti državljane trećih zemalja.
Promet na mjesečnoj razini
Poslodavac mora u zadnjih 6 mjeseci poslovanja ostvarivati promet na mjesečnoj razini od 10.000,00 eura pravne osobe, a 15.000,00 fizičke osobe. Dokaz tome je izvod poslovne banke (promet po računu).
Jamstvo (zadužnica)
Poslodavci će morati dati jamstvo (zadužnicu) državi za svakog radnika državljanina treće zemlje za slučaj da je radnik odustao od ugovornih obveza da nije započeo sa radom prema ugovoru ili je radnik otkazao ugovor bez krivnje naravno poslodavca u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće. Sredstva će radnik koristiti za troškove povratka u matičnu državu, prethodno je taj trošak išao na teret države.
Uvođenjem zadužnice poslodavcima želi se spriječiti nelojalna konkurencija te osigurati da se državljani trećih zemalja ne zateknu u neizvjesnim situacijama ili nezakonitom boravku u Hrvatskoj.
Status hrvatskog državljanina
Strani radnici nakon dugotrajnog boravka u trajanju pet godina neprekidno u RH moći će imati status hrvatskog državljanina kao i njihovi članovi obitelji nakon 4 godine boravka u Hrvatskoj.
